Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 02. 06. 2023.
Prijava
Tiskovna konferencija nakon 66. zasjedanja HBK (Foto: IKA)

Nakon zasjedanja HBK, mons. Mate Uzinić o zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba u Crkvi

Autor: D. P. / 20. 04. 2023.

U svom obraćanju na konferenciji za medije na kraju redovnog 66. plenarnog zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije održanog u Zagrebu, u četvrtak 20. travnja 2023., predsjednik Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba riječki nadbiskup Mate Uzinić govorio je o zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba u Crkvi.

Mons. Uzinić izvijestio je da je Povjerenstvo radilo na novim smjernicama za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba. Na zasjedanju biskupi su upoznati s apostolskim pismom pape Franje ”Vos estis lux mundi” (”Vi ste svjetlost svijeta”) koje je prevedeno na hrvatski jezik i uskoro će na mrežnim stranicama HBK biti objavljena nova inačica među ostalim relevantnim dokumentima Svete Stolice i HBK o toj temi.

Dodao je i da je prevedena nova inačica dokumenta ”Vademecum” Dikasterija za nauk vjere o postupcima u slučajevima seksualnog zlostavljanja maloljetnika što su ih počinili klerici, a koji olakšava postupanje u suočavanju s tom problematikom. I taj dokument će uskoro biti dostupan na mrežnim stranicama HBK, kao i priručnici za učitelje, odgojitelje i pastoralne radnike ”Rane zlostavljanja” i ”Primjeri dobre prakse za prevenciju i zaštitu maloljetnika u župi”. Ti priručnici su korisni ne samo u Crkvi nego i svima kojima je stalo do zaštite djece i suočavanja s tom problematikom, rekao je mons. Uzinić.

U pripremi je i prijevod trećeg priručnika ”Za početnu formaciju u vremenu zlostavljanja” koji je namijenjen kao pomoć odgojiteljima kandidata za prezbiterat i posvećeni život te mlade u formaciji. Vijeću HBK za katolički odgoj i obrazovanje i Nacionalnom uredu HBK za katoličke škole skrenuta je pozornost na Priručnik s uputama za školski život i formaciju odgojitelja katoličke škole za zaštitu maloljetnika s prijedlogom da se nešto slično napravi za katoličke škole kojih je u Hrvatskoj sve više.

Biskupi su nastavno na tu temu potaknuti da u svojim biskupijama u suradnji s Centrom za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu organiziraju edukaciju za svećenike i druge djelatnike u biskupijama, za vjeroučitelje i sve druge koji su na bilo koji način uključeni u pastoral i poslanje Crkve.

Kao primjer takvih susreta mons. Uzinić naveo je one održane u Riječkoj nadbiskupiji i Dubrovačkoj biskupiji. Izrazio je želju da takva edukacija zaživi i u drugim biskupijama.

Na zasjedanju je zaključeno da bi kontakti za prijavu zlostavljanja u nekim biskupijama trebali biti dostupniji.

Biskupi su upoznati s drugim stručnim skupom u organizaciji Povjerenstva i Centra za zaštitu maloljetnika koji je planiran za 20. studenog 2023., kojemu je cilj edukacija onih koji su više uključeni u tu temu. Zamišljen je kao potpora metropolijskim uredima, biskupijskim povjerenicima i članovima Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.

Biskupi su upoznati i s dvije inicijative. Jedna je ”Mreža za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba srednje i istočne Europe” koja je nastala nakon konferencije u Varšavi 2021. i koja omogućuje webinar s mogućnošću uključivanja biskupijskih povjerenika i ostalih suradnika na području zaštite maloljetnika. Druga je inicijativa Papinskog povjerenstva za zaštitu maloljetnika ”Memorare”. To povjerenstvo sebe vidi kao ključni kanal koji osigurava provedbu u praksi zaštite djece u cijeloj Crkvi i koje kao takvo ima poseban mandat Pape da pomaže, prati i potiče učinkovitu zaštitu djece u cijeloj Crkvi. Tim programom namjerava se uskladiti usluge zaštite ondje gdje već postoje, osnažiti kapacitete ondje gdje su usluge zaštite djelomično uvedene ili provedene, uspostaviti i razvijati službe zaštite ondje gdje su potrebne u duhu dijaloga s lokalnom Crkvom i osigurati sredstva potrebna onim dijelovima Crkve koji trenutno nemaju odgovarajuću razinu usluge koju zahtijevaju crkvene norme.

Jedna od glavnih tema bile su smjernice HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba na kojima Povjerenstvo dugo radi. Još uvijek je riječ o nacrtu u kojemu su uvažene primjedbe pravne komisije i napravljene neke dodatne izmjene nastavno na apostolsko pismo ”Vos estis lux mundi”. Odlučeno je da se za sada još uvijek ne pristupa njihovom izglasavanju, što znači da i dalje ostaju na snazi Smjernice za postupanje u slučajevima spolnog zlostavljanja maloljetnika od strane klerika usvojene 2013. i odobrene 2015.

Dva su razloga zašto se nije pristupilo izglasavanju novih smjernica, pojasnio je nadbiskup. Prvo, mreža ureda i povjerenstava ustanovljena Smjernicama za osnivanje metropolijskih ureda i imenovanje biskupijskih povjerenika nije funkcionalna u mjeri u kojoj je to bilo planirano. Osobito kada je riječ o umnažanju metropolijskih ureda koji su nefunkcionalni zbog nedovoljnog broja stručnih osoba koje su na raspolaganju te je nužno da se cijeli sustav organizira na drugačiji način, istaknuo je mons. Uzinić.

Predloženo je da se zadaća pripreme novog ustroja povjeri Stalnom vijeću HBK koje će u suradnji s pravnom komisijom, Povjerenstvom za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba, Centrom za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskom katoličkom mrežom za sljedeće zasjedanje pripremiti novi nacrt u smislu uspostave jednog jedinstvenog ureda za zaštitu maloljetnika za cijelu Hrvatsku biskupsku konferenciju koji bi imao profesionalno zaposlene neke osobe i određenu mrežu stručnih suradnika koji bi pomagali u suočavanju s eventualnim prijavama, oko edukacije i svega drugog što treba činiti da bi žrtva bila doista bila na prvom mjestu ne samo u početnoj fazi, nego i nakon što završi cijeli proces.

Kao drugi razlog odgode mons. Uzinić naveo je manjkavosti koje je uočio potaknut proteklim događajima i dokumentom ”Vos estis lux mundi”. Trebalo bi obraditi ”detaljniji opis načina pomoći žrtvama, želimo li da nam žrtve doista budu na prvom mjestu, zatim dotaknuti određena financijska pitanja, dodatno razraditi pitanje edukacije, suočiti se s eventualnim zataškavanjem i kažnjivostima prema novim crkvenim propisima”.

”U većini slučajeva koje poznam, nije bila svrha zataškavanje, nego je bio problem u neadekvatnom i naivnom suočavanju s ovom problematikom, i nepoznavanje stvari. Zato smatram da je posebno važno raditi na edukaciji”, ustvrdio je.

Nastavio je da treba obraditi i ”pitanje odgovornosti u slučaju propusta i manjkavosti, čak i bez pravne i moralne krivnje, kao i kriterije odabira članova povjerenstva”.

Vezano uz formaciju svećeničkih kandidata ustvrdio je da je u formaciji svećeničkih kandidata važno povećati prisutnost žena, ”da bi i ta dimenzija koja je ponekad možda nedostatna u formaciji bila prisutnija”.

”Ima slučajeva zlostavljanja u Crkvi, svi smo mi toga svjesni. Nismo još dovoljno sposobni reći koliko toga ima u Crkvi. Postoji želja da Povjerenstvo barem zasad pokuša utvrditi, prema saznanjima biskupa koji će s Povjerenstvom surađivati, točne podatke o tomu koliko se u Hrvatskoj dogodilo slučajeva, barem u posljednjih trideset godina, koliko je bilo pokrenuto istraga, kakvi su bili rezultati tih istraga. Želimo da Povjerenstvo dobije podatke koje mi zasad nemamo i da možemo na nekoj idućoj konferenciji izići s tim spoznajama koje smo dobili. Postoji dojam da je toga mnogo više negoli što se može zaključiti iz razgovora koje mi biskupi imamo između sebe na tomu planu”, istaknuo je mons. Uzinić.

”No, svjesni smo da ih ima. Vjerojatno se dogodilo da neki nisu bili tretirani na adekvatan način. Izražavam žaljenje uime svih nas”, rekao je, dodavši da se ipak radi o velikoj manjini svećenika.

”Svaka žrtva nam je na prvom mjestu i moramo se potruditi slušati svaku žrtvu i učiniti sve što možemo da bismo svakoj žrtvi pomogli. Traume koje proizlaze i iz onih saznanja koje imam iz razgovora koje sam osobno proveo su doista tragične. To su razrušeni cijeli životi, pa i cijele obitelji. No, ne možemo pritom zanemariti činjenicu da stotine i stotine svećenika vjerno i savjesno svakog dana iz ljubavi rade svoj posao i služe dajući se. Ne bi bilo dobro da zbog pojedinaca, a radi se doista o pojedincima, ne primijetimo onaj veliki trud i ljubav kojom mnogi svećenici djeluju u svome poslanju kojemu su dali svoj život i na koji ih je Bog pozvao. Naš je cilj i nakana u budućnosti je učiniti što je moguće više da se ne dogode novi slučajevi, ali ako se koji dogodi da se on doista tretira na pravi način da bi se poslala prava poruka, kako žrtvi tako i mogućim zlostavljačima, ali i cijeloj javnosti”, poručio je nadbiskup Uzinić.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, pojasnio je da se ti koraci poduzimaju jer Povjerenstvo žele dobiti prave informacije koje zasad nemaju, da bi moglo na pravi način odgovoriti na te izazove u skladu s crkvenim dokumentima. ”Ne možemo o nekim stvarima govoriti na temelju rekla-kazala ili na temelju dojma”, dodao je.

”Svi možemo bolje i više i na općoj razini, i na razini HBK, ali i na razini svake biskupije”, rekao je, prethodno ustvrdivši da ni Katoličkoj Crkvi u cjelini ne ide baš sve uvijek onako kako bi trebalo, pa i ”neke osobe, koje su jako involvirane u borbu Katoličku Crkve za zaštitu djece i ranjivih skupina, podnose ostavke jer nisu zadovoljne s načinom na koji se stvari odvijaju”.

Što se tiče komuniciranja Crkve o tim temama, mons. Uzinić upozorio je da se te stvari ponekad ”promatraju previše senzacionalistički”. ”Ovdje nam ne bi smjelo biti do senzacije, nego nam treba biti stalo do svake osobe”, poručio je.

Osvrnuo se i na komuniciranje o slučaju u Sotinu. ”Nadbiskup Hranić je uočio svoju pogrešku, javno je zatražio oprost i mislim da se ne trebamo zaustavljati na propustima i pogreškama koje je netko napravio, nego da trebamo vidjeti iskorake koje je uspio napraviti, polazeći od vlastitih djela i onoga što je učinio”, naglasio je.

Mons. Hranić biskupima je predstavio ”cijeli tijek događaja i način na koji se odvijao cijeli proces. On stoji iza svoje posljednje izjave u kojoj izražava žaljenje. Svakako, mislim da to treba cijeniti i da bi bilo pomalo bespredmetno na tom planu sada tražiti nove žrtvene jarce. Ono što se dogodilo njemu je svakako pouka za sve nas. Zahvaljujući pogreškama, mi se možemo učiti kako u budućnosti ne ponavljati iste stvari”, rekao je nadbiskup dodajući da se više radi o pogrešci u odnosu s javnošću negoli o postupanjima u tom slučaju.

Što se tiče mogućih novčanih naknada žrtvama zlostavljanja od strane crkvenih službenika, primijetio je da bi pitanje odšteta moglo ”krenuti u krivom smjeru”. Istaknuo je da prvenstveno to treba gledati u smislu preuzimanja materijalne odgovornosti za pomoć žrtvama.

”Ne možemo nakon što smo donijeli određene odluke i ustvrdili da se nešto dogodilo, reći da smo svoje napravili, osobito ako smo mi odgovorni za ono što se dogodilo, a u jednom ili drugom smislu smo uvijek pomalo odgovorni. Ne možemo ostaviti ljude same, nego trebamo, uz pomoć institucija koje imamo, ali i uključivanjem drugih stručnih osoba, pomoći tim osobama da mogu nadići tu situaciju, da se s njom mogu suočiti i da mogu nastaviti živjeti”, zaključio je mons. Uzinić. (IKA / D. P.)

Objavljeno u: HBK, Pravednost, Regija
Oznake: HBK, Mate Uzinić, Pravednost

Uvodnik

  • Nakon godinu dana učenja spremamo Ekumenu za veliki ispit
    Godinu dana je proteklo od 1. siječnja 2022., kada smo pokrenuli ovaj portal pa je potrebno osvrnuti se na prijeđeni put, zahvaliti se našim suradnicima i kazati nešto o našim aspiracijama i nadanjima. U prvom uvodniku ”Zašto pokrećemo ovaj portal i čemu Ekumena.org danas?” objavljenom prvog dana definirali smo stanje: ”Nakon pedesetak godina intenzivnoga ekumenskog […]
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva