Polazišta Katolištvo Pravoslavlje Protestantizam U dijalogu Zajedništvo Pravednost Mir Ekologija Kultura
o nama | kontakt | 29. 03. 2024.
Prijava

Milorad Pupovac na Božićnom prijemu SNV-a: Trebali bismo reći da Banija neće postati ničija kuća, već naša kuća

Autor: Ekumena / 07. 01. 2022.

Ustrajat ćemo na obnovi Banije, na pronalasku svih nestalih osoba u ratu i procesuiranju onih koji su počinili ratne zločine, kao i na normalizaciji odnosa između Hrvatske i Srbije i na tome da srpska manjina u Hrvatskoj bude respektirana i da participira u političkom životu, kazao je premijer Plenković na Božićnom prijemu SNV-a.

Snažne poruke mira i solidarnosti poslane su s ovogodišnjeg tradicionalnog Božićnog prijema Srpskog narodnog vijeća održanog u četvrtak u atriju Srpske pravoslavne opće gimnazije “Katarina Kantakuzina Branković” u Zagrebu. U gimnazijskom atriju, u skladu sa zadanim pandemijskim mjerama, okupili su se uzvanici, suradnici, prijatelji i simpatizeri SNV-a, kao i državni vrh RH-a predvođen premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem te potpredsjednikom Vlade Borisom Miloševićem, ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek i ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom kao i gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem.

Božićni blagoslov, uz lomljenje česnice zajedno s vladikom pakračko-slavonskim Jovanom, udijelio je patrijarh srpski Porfirije. Novčić je pronašao Tomislav Tomašević.

Predsjednik SNV- Milorad Pupovac podsjetio je da su brojni građani na Baniji nakon potresa ostali bez kuća umjesto kojih su zahvaljujući širokoj mreži solidarnosti dobili privremeni smještaj koji ipak nije takav da se u njemu treba dočekati još jedna zima i još jedna godina.

“Ostajući bez svojih kuća naši sugrađani na Baniji ostajali su bez svojih sela i gradova. Bez svog javnog i društvenog prostora. Ostajući bez svojih sela i gradova, ostajali su i bez i ono malo radnih mjesta što su ih tamo stvarali ili nalazili. Ostajući bez svega toga realno je da Banija uvelike postane ničija kuća. Zato na današnji dan i ovako okupljeni trebali bismo reći da Banija neće postati ničija kuća, već naša kuća. Kuća koja ima ljude. Koja ima put. Do škole. Do posla. Do ambulante. Do mjesta za zabavu. Kuća koja ima štalu. Koja ima vodu. Koja ima spremište za strojeve. Koja ima skladišta za usjeve ili plodove. Kuća u kojoj đaci koji su došli iz cijele Hrvatske mogu čuti tonove Runjaninovih melodija i čitati Mihanovićeve stihove nacionalne i državne himne. Jer Banija je kuća naše himne”, kazao je Pupovac, podsjećajući da su proteklih godina mnogi naši sugrađani otišli iz svojih kuća jer nisu vidjeli perspektivu boljeg života u svom zavičaju i domovini.

“Za zemlju koja je toliko stanovnika, među njima većinu naših sunarodnjaka Srba, izgubila tokom rata, to je opasno. Zato uz sve što već činimo, a to nije malo, potrebno je da činimo više i da mijenjamo sve ono što u hrvatskoj kući smanjuje ili zamagljuje perspektivu boljeg života. To znači da politiku viška riječi – bilo otrovnih bilo praznih – pretvaramo u politiku rasprave i razgovora. Da politiku privatnih interesa pretvaramo u politiku javnog dobra. To znači da prisutne osjećaje nepravde svakodnevno pretvaramo u osjećaje pravednosti. Da raspoloživi javni i privatni novac, ideje i energije čuvamo i pretvaramo u pogonsko gorivo naše ekonomije. To znači da za svoju, hrvatsku kuću činimo najbolje i najviše. Tako u njoj nitko neće biti viška i ništa neće biti manjka. Na kraju, ovdje sam domaćin ovog skupa ali ne i domaćin ove kuće. Domaćin ove kuće na zagrebačkom sv. Duhu je Onaj čije rođenje proslavljamo i Onaj koji i nakon što je postao patrijarhom SPC nije napustio ni ovu kuću, ni ovaj grad, ni ovu zemlju”, kazao je Pupovac, uz božićni pozdrav “Mir Božji, Hristos se rodi”.

I premijer Plenković pozdravio je okupljene tradicionalnim pozdravom “Mir Božji, Hristos se rodi”. Podsjetio je na posljedice potresa i pandemije založivši se za smanjenje nervoze i polarizacije u društvu.

“Kada gledam na ukupno postignuće parlamentarne većine koja daje ton hrvatskom društvu s političkim predstavnicima srpske manjine koji su, s ostalim manjinama, predstavnici vladajuće većine, mogu reći da smo se i prije krize vodili idejom da smanjimo polarizaciju u društvu, učinimo korake poštovanja, razumijevanja, pijeteta i istine, ali isto tako da budemo okrenuti budućnosti i suradnji. Taj politički okvir osnažen je u drugom mandatu i manifestira se u svemu što radimo. Pazimo da ne dižemo tenzije, nego da ih spuštamo. Gledamo da ne ostavljamo probleme koji su se akumulirali godinama, nego da ih riješimo dijalogom i suradnjom i to na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Ta vrsta politike dijaloga i uvažavanja je standard ispod kojeg se više ne smije i neće moći ići. Ne vide to svi na ovaj način kako ga vidimo mi, ali ćemo ustrajati na tome. Ustrajat ćemo i na obnovi Banije nakon razornog potresa, kao i na pronalasku svih nestalih osoba u Domovinskom ratu, ustrajat ćemo na procesuiranju svih koji su počinili ratne zločine jer oni ne zastarijevaju, ustrajat ćemo na normalizaciji odnosa između Hrvatske i Srbije kao i na tome da srpska manjina u Hrvatskoj bude respektirana i da participira u političkom životu upravo onako kako to mi radimo. Jer ovo nije samo naša hrvatska kuća, nego je i europska kuća sa svojim vrijednostima i postignućima. Zbog toga u vremenu Božića pozivam sve da tome date svoj doprinos i postanete dio mozaika boljih odnosa da činimo život u Hrvatskoj boljim za sve”, zaključio je Plenković.

Čestitajući Božić zagrebački gradonačelnik Tomašević kazao je da je SNV-ov prijem simboličko mjesto susreta i tolerancije kao i da je grad Zagreb dom za sve ljude koji u njemu žive, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost.

Obraćajući se prisutnima, Veran Matić, posebni izaslanik predsjednika Srbije izrazio je želju da u novoj godini bude mnogo više suradnje i unutar Hrvatske, ali i između Hrvatske i Srbije.

“Izuzetno mi je žao što nisam mogao da vam donesem ohrabrujuću vest o pronalasku nestalog mladića Mateja Periša, za kojim se i dalje intenzivno traga. Hiljade građana Srbije, Hrvatske i celog regiona tim povodom razmenjuju poruke nade i ohrabrenja. Otvorenost i komunikacija stanovništva u ovakvim dramatičnim situacijama možda najbolje demantuju one koji govore o nikada lošijim odnosima između zemalja u regionu.

Solidarnost u nesrećama sa kojima se suočavamo iskrena je i bezrezervna – od poplava pre osam godina do potresa u Zagrebu i na Baniji. Pored brojnih akcija solidarnosti privrednika i građana, i država Srbija je reagovala, gradovi Beograd, Novi Sad i lokalne samouprave pridružile su se akcijama solidarnosti koje kao da  nikada nisu ni prekinute.  Postavljam pitanje kako je moguće da nas nesreće spajaju, a svakodnevni politički život nas u najmanju ruku distancira, ako ne i antagonizira”, istaknuo je Matić, ističući da je teret rata u Hrvatskoj i dalje pretežak.

“Ali upravo solidarnost koju danas praktikujemo mora i biti u većoj meri prisutna kada govorimo o potrazi za nestalima iz ratova tokom devedesetih. Od kada sam počeo da se bavim ovom temom, ističem da je nemoguće napraviti ozbiljniji iskorak bez zajedništva u potrazi, zajedničkih aktivnosti nadležnih institucija, ali i veterana i porodica nestalih iz celog regiona. Empatija, prepoznavanje patnji drugih i zajednička akcija mogu nam svima biti od velike pomoći u ovoj humanitarnoj aktivnosti, rekao je i podsjetio da je lani  obilježeno četvrt vijeka od potpisivanja Sporazuma o normalizaciji između dviju zemalja.

Sasvim dovoljno vremena da se normalizacija i dogodi.  Ali da li je usitinu tako? Da li su naši odnosi normalniji? Da li bi mogli da budu još bolji i relaksiraniji?  Podsetiću da  je nekim zemljama to bio dovoljan period ne samo za normalizaciju odnosa, već i za novi iskorak ka Sporazumu o prijateljstvu koji je sa sobom doneo zajedničke aktivnosti koje su dodatno vremenom učvršćivale to prijateljstvo”, rekao je i podsjetio da u odnosima Hrvatske i Srbije, nema sastanka na vrhu još od 2018. godine.

“Nema tog iskoraka koji građani očigledno iščekuju. Mnogi od njih su u međuvremenu normalizovali svoje međusobne odnose i obnovili ili uspostavili prijateljstva. Kao što su to odavno učinili privrednici, nevladine organizacije i institucije kulture odavno. U protekle dve godine obišao sam veliki broj mesta stradanju u Hrvatskoj, učestvovao na skoro svim zajedničkim komemoracijama koje su zaista iskorak koji treba pozdraviti, podržavati i dalje unapređivati. Zajedničko suočavanje sa prošlošću i zajedničko žalovanje takođe otvaraju puteve za normalizaciju međusobnih odnosa. Ne samo na nekom apstraktnom nivou, već i konkretno kada je reč o normalizaciji života u postradalim područjima”, rekao je Matić.

“Propušteno je puno prilika da bismo proces normalizacije sada dodatno uslovljavali. U protekle dve godine svedočimo da je saosećanje sa žrtvama, odavanje pijeteta i iskazivanje empatije moguće uz paralelni proces podrške građanima koji se suočavaju sa brojnim problemima usled nerešenih statusnih pitanja tokom proteklih četvrt veka”, kazao je i istaknuo priznanje SNV-u i Pupovcu “za istrajnost i principijelnost u promociji i praktikovanju mira umesto rata, dijaloga umesto oružja i prijateljstva umesto mržnje”.

“Po bilo koju cenu, koju svakodnevno plaća, za svaki potez, svaku izjavu, svaki gest za koje po pravilu sledi talas satanizacije. Obilazeći stratišta u Hrvatskoj, često sam pomišljao na izuzetno težak položaj Srba u gradovima Hrvatske za vreme rata i u vremenu posle. Sa jedne strane su najčešće bili pod stalnim pritiscima vlasti, a sa druge su marginalizovani od strane matice jer su odlučili da ostanu i da se u promenjenim okolnostima integrišu tamo gde su i rođeni.  Svi oni zaslužuju da im se iskaže poštovanje uz veliko žaljenje zbog takvog ponašanja prema njima”, istaknuo je Matić, naglasivši da nikad ne treba žaliti što nešto ne funkcionira, nego tražiti da se to prevaziđe.

“Mislim da naše dve zemlje, naše političke elite, treba da uđu u ciklus kojim ćemo stvarati bolji svet za naše građane, tražeći zajedno rešenja kojima će se problem u odnosima dve zemlje prevazilaziti”, podvukao je na kraju izlaganja.

“Svi smo na ovim prostorima ograničeni proslavama Božića po gregorijanskom i po julijanskom kalendaru”, rekao je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije koji je svim vjernicima čestitao Božić.

“Poruka Božića je mir među ljudima, davanje prostora drugome i drugačijem, različitost koja postoji među nama je dar od Boga”, rekao je patrijarh.

“Mi moramo svaki sa sobom steći mir i hvatajući se ukoštac sa svim problemima oko nas jedno po jedno rješavati”, naglasio je.

“Treba nam više razumijevanja i ljubavi, a manje mržnje i netrpeljivosti, treba nam povezivanje, a ne dijeljenje”, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ističući nužnim građenje svijeta mira i suradnje. Pozvao je i na solidarnost i međusobno uvažavanje i zajedništvo.

“Moramo voditi računa  o svim ljudima, o tome da mir demokracija i sloboda ne dolaze sami od sebe nego da se za njih treba boriti – rekao je Jandroković.

Ovogodišnji dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća su petrinjski paroh Saša Umićević, Zaklada Solidarna, specijalni izaslanik predsjednika Republike Srbije za pitanja nestalih u ratnim događanjima devedesetih Veran Matić, Vlado Orešković i Joso Obućina iz inicijative u Perušiću “Spomenik ostaje u parku” te predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske županije Božidar Simić.

Obraćajući se u ime nagrađenih, Marina Škrabalo iz Solidarne koja djeluje već šest godina naglasila je da se “trudimo živjeti naše vrijednosti i graditi zajednicu u kojoj smo svi jedni drugima ljudi i svijet u kojem se dobro osjećamo, Trebamo dokazivati svoju čovječnost i ne smijemo odustati od spašavanja drugih ljudskih života”.

“Suradnja je naše sidro, možemo surađivati a da ne brojimo krvna zrnca jedni drugima, da smo ljudi ljudima i da svi doprinosimo osnovnom dostojanstvu naročito onima koje je potres pogodio. Zaklada je otvorena za svaku suradnju i ovo je poziv da pređemo svoje granice i otvorimo se suradnji”, rekao je Ivan Blažević.

“Smatram da je ovo priznanje za sve dobre i plemenite duše, obraćam se uz ime svih dobrih ljudi koji pratikuju čovekoljublje na delu” naglasio je Saša Umićević, ističući spremnost da se nastavi s dobročinstvima u eparhiji koja se oporavlja od posljedica potresa, od učenika slabijeg imovinskog stanja do bolesnika u bolnicama.

“Svi mi na Baniji osećamo koliko su nam Bog i njegova snaga potrebni i koliko ne možemo jedni bez drugih. Više nego ikad na ovom stradalnom području, čoveku je potreban čovek”, rekao je paroh Umićević.

Zbor DomaćiGosti s voditeljicom Jovanom Lukić sudjelovao je u muzičkom dijelu programa na Svetom Duhu s pjesmama “Bolji život” (iz istoimene serije koja je posebno dirnula premijera Plenkovića koji se sjetio djetinjstva, “Ovo je zemlja za nas” Ekaterine velike i “Kada je pođoh na Bembašu”.

(Goran Borković, Portal Novosti).

 

 

 

Objavljeno u: Mir, Regija
Oznake:

Uvodnik

  • Bratski zagrljaj koji je ujedno i obveza
    U povodu Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, kardinal Kurt Koch, prefekt Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana, u svom eseju (koje preuzimamo kao naš uvodnik) promišlja o odnosu katolika i pravoslavaca 60 godina nakon povijesnog susreta svetog Pavla VI., pape, i ekumenskog patrijarha Atenagore. U nastavku donosimo cjeloviti prijevod Kardinalova teksta koji je objavio “Vatican News”… Pročitajte više: Bratski zagrljaj koji je ujedno i obveza
impressum | kontakt | etički kodeks | pravila prenošenja | donacije i sponzorstva