U srijedu 7. svibnja u 16:30 sati započela je konklava na kojima kardinali elektori (133) biraju 267. Petrova nasljednika. Prije ulaska u konklavu kardinali elektori polažu na latinskom prisegu.

Kardinali elektori tijekom svečanosti ulaska u konklavu u Sikstinskoj kapeli, nakon što je otpjevan himan “O dođi Stvorče, Duše svet”, polažu prisegu propisanu apostolskom konstitucijom Universi Dominici gregis (iz 1996.) o praznoj Apostolskoj Stolici (sedesvakancija) i izboru rimskog prvosvećenika.

Propisanu prisegu glasno je pročitao dekan Kardinalskog zbora kardinal Giovanni Battista Re. Nakon toga svaki kardinal elektor prema redu prvenstva osobno polaže prisegu javno izgovarajući “I ja N. kardinal N., obećavam, obvezujem se i prisežem“, a zatim stavlja ruku na knjigu evanđelja koju svakom kardinalu pridržavaju ceremonijari i dodaje: “Tako mi Bog pomogao i ova sveta evanđelja koja svojom rukom dotičem” (“Et ego N. Cardinalis N. spondeo, voveo ac iuro, et imponendo manum super Evangelium, adiungant: Sic me Deus adiuvet et haec Sancta Dei Evangelia, quae manu mea tango”).

Nakon što svi kardinali elektori polože prisegu, ravnatelj Papinskih bogoslužnih slavlja mons. Diego Giovanni Ravelli zapovijedio je: Extra omnes, što znači da svi koji ne pripadaju konklavama odmah moraju napustiti Sikstinsku kapelu. Nakon što je potonji napuste vrata Sikstinske kapele se zatvaraju.

U srijedu je predviđen samo jedan krug glasovanja, ostali dani po četiri, dva prije i dva poslijepodne. Kada se dostigne dvotrećinska većina od 89 glasa bijeli dim iz dimnjaka iznad Sikstinske kapele će označiti da je Katolička Crkva dobila novog rimskob biskupa – Papu.

Na misi “Pro eligendo Romano Pontefice” kardinal re se založio z ato da novi papa bude čovjek velika srca, sposoban donijeti mir Crkvi i cijelome svijetu jer će svjedočiti mir Krista uskrsloga.

Na posljednjoj, 12. kongregaciji svih kardinala održanoj u utorak istaknuto je da se traži Papa koji će biti “prvosvećenik, to jest graditelj mostova i pastir, učitelj čovječanstva i lice Samaritanske Crkve”; Papa koji će “u vremenu rata, nasilja i dubokih podjela” biti znak “milosrđa, sinodalnosti i nade”. Matteo Bruni, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, izvijestio je da su to kvalitete koje kardinali očekuju od novoga Pape, a u 26 izlaganja su među ostalim razmišljali o poslanju i prioritetima za Crkvu i svijet danas.

Kardinali su zatim razgovarali i o reformama koje je pokrenuo papa Franjo, a koje Crkva ima odgovornost nastaviti provoditi: borba protiv zlostavljanja, gospodarska transparentnost, preustroj Kurije, sinodalnost, zalaganje za mir i briga o stvorenom svijetu (pozivajući se na enciklike Fratelli tutti i Laudato si’). Središnja tema razmišljanja bila je tema zajedništva kao bitan poziv za novog Papu, koji bi trebao biti pastir, učitelj čovječanstva, sposoban utjeloviti lice Samaritanske Crkve, blizak potrebama i ranama čovječanstva. U vremenima obilježenim ratom, nasiljem i snažnim podjelama, postoji snažna potreba za duhovnim vođom koji će pružiti milosrđe, sinodalnost i nadu.

U nekim su se izlaganjima kardinali osvrnuli na kanonska pitanja, promišljajući o Papinoj moći. Raspravljalo se i o podjelama unutar Crkve i društva te “načinu na koji biti kardinalima u Crkvi” ili “bliski siromašnima”, podsjećajući na Svjetski dan posvećen njima koji je ustanovio papa Franjo, znakovito prije svetkovine Krista Kralja. Ostale teme su bile: potreba da sastanci Kardinalskog zbora budu značajniji prilikom konzistorija, zatim kršćanska inicijacija i formacija “kao misionarski činovi”; svjedočanstva mučenika vjere u zemljama sukoba i gdje postoje ograničenja vjerske slobode; ekumenski dijalog i zajednički datum Uskrsa ove godine kad se obilježava 1700. obljetnica Nicejskog sabora. (D. P.)