U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve nasilja stradale zbog vjeroispovijesti ili uvjerenja, 22. kolovoza 2022., Zaklada papinskog prava ”Pomoć Crkvi u nevolji” (ACN) podsjetila je na brojne, s tim povezane, probleme. Priopćenje ACN-a, objavljeno na portalu IKA-e, prenosimo u cijelosti.

1. Izostanak međunarodnog odgovora na bezbrojne islamske terorističke ćelije u Africi.

Brzi rast militantnih džihadističkih skupina u području Sahela, i susjednim zemljama, ali i na jugozapadu kontinenta, jedan je od najozbiljnijih problema s kojima se svijet suočava. Usred međunarodne zabrinutosti u vezi s bezbrojnim geopolitičkim sukobima na drugim mjestima, klimatskim promjenama i ekološkim katastrofama, ACN izražava žaljenje što se žrtve vjerski motiviranog nasilja u Africi prečesto zaboravljaju.

2. Prijetnja vjerskim slobodama u području Sahela ima ozbiljne posljedice, ne samo za pripadnike ugroženih vjerskih skupina, već i za rast i razvoj čitavih naroda.

Očit primjer je Burkina Faso, gdje je Katolička Crkva desetljećima imala golem utjecaj na civilno društvo svojim važnim djelovanjem na području društvenog razvoja, obrazovanja i zdravstva, ali trenutno gotovo uopće ne može provoditi bilo kakav socijalni, obrazovni, humanitarni ili pastoralni rad izvan glavnog grada. Otprilike 80 % zemlje je nedostupno zbog prisutnosti džihadističkih skupina.

3. Spirala nasilja u Nigeriji.

Zemlja s najvećom populacijom u Africi doživljava vjersko nasilje neviđenih razmjera za koje ACN upozorava da bi moglo postati još gore ako se međunarodna zajednica ne ujedini u rješavanju i traženju rješenja problema. Popis nedavnih slučajeva nasilja se samo produžuje. U lipnju je više od 40 nevinih ljudi masakrirano u katoličkoj crkvi, a najmanje 18 svećenika oteta su 2022. godine, od kojih su četvorica ubijena. May je vidjela ubojstvo Deborah, studentice u Sokotu, koju su njezini kolege kamenovali i zapalili jer je navodno slala uvredljive poruke o Muhamedu. Nedavno su teroristi izveli nekoliko napada u Abuji, glavnom gradu. Mora se reći da je nasilje često uzrokovano sukobima zbog resursa ili etničke netrpeljivosti, no, bez obzira na to, vjerski motivirani napadi ekstremističkih skupina očito su sve zastupljeniji.

4. Milijuni prognanika i izbjeglica.

Mnoge žrtve nasilja izazvanog od strane vjerskih ekstremista morale su napustiti domove svojih predaka. ACN procjenjuje da je trenutno u 12 afričkih zemalja raseljeno više od 15 milijuna ljudi, u izvješću ACN-a o vjerskim slobodama u svijetu za 2021. identificiranih kao žrtve ozbiljnog vjerskog progona.

5. Uznemirujući porast prakticiranja seksualnog nasilja nad manjinskim vjerskim skupinama,

uključujući otmice i prisilne brakove i obraćenje u zemljama kao što su Pakistan i Egipat, predstavlja ozbiljan i rastući problem koji svijet ne smije ignorirati. Velika većina žrtava su maloljetnice.

6. Zabrinjavajući porast vjerskih napada u Latinskoj Americi,

ponajprije u Nikaragvi, gdje je u manje od četiri godine Katolička Crkva pretrpjela više od 190 napada i oskvrnuća, uključujući podmetanje požara u katedrali u Managui, napade na svećenstvo, zatvaranje katoličkih medija i protjerivanje misionarki ljubavi Majke Tereze. U zemljama poput Meksika i Kolumbije, kao i u Argentini i Čileu, ekstremističke skupine nastoje ušutkati glasove vodstva Crkve i ograničiti slobodno izražavanje vjerskih skupina na javnom prostoru.

7. Nametanje novih agresivnih sekularnih ideologija.

U određenim liberalnim demokracijama prisutno je rastuće ograničenje izražavanja vjerskih uvjerenja u javnim prostorima kroz niz slučajeva netolerancije i diskriminacije vjerskih skupina, pretežno kršćana, te pokušaja kriminaliziranja tradicionalnih vjerskih nazora ondje gdje su u suprotnosti s novim agresivnim sekularnim ideologijama.

Izjave izvršnog predsjednika ACN-a Thomasa Heine-Gelderna u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve nasilja stradale zbog vjeroispovijesti ili uvjerenja

Ne morate biti ubijeni da biste bili žrtva; dovoljno je da su vam ograničene temeljne slobode. Kršćani u Maliju, Nigeru, Nigeriji i Burkini Faso, da spomenemo samo neke, žive praktički u getima, a svoju vjeru prakticiraju pod zemljom.

Najveća tragedija je ravnodušnost mnogih pred vjerskim progonima. Ne možemo šutjeti u ovoj situaciji.

Dana 22. kolovoza trebamo se sjetiti ne samo onih koji su izgubili živote, nego i svih koji su žrtve diskriminacije i koji trpe neposredne posljedice nasilja, kao i prognanika, traumatiziranih i svih otetih, uključujući i one čiji položaj ostaje nepoznat.

Osim dvojice svećenika u Burkini Faso i dvojice u Nigeriji, u Kini je još uvijek više od 10 nestalih svećenika od kojih nekih nema mjesecima, a drugih godinama. Nemojmo ih zaboraviti.

ACN inzistira na prijeko potrebnom međureligijskom dijalogu za suprotstavljanje religijskom fundamentalizmu, i poziva vjerske vođe, političare i medije da imaju ključnu ulogu u izgradnji zajednica usmjerenih na mir i pravdu. Međunarodne organizacije i institucije također su pozvane da se obvežu na jamčenje prava na vjersku slobodu.

(ACN / IKA / D. P.)