Svaka peta osoba u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti, a ta se brojka penje na 45,2% kad su pitanju nezaposleni i na 59,9% u slučaju starijih osoba koje žive same. Podsjetnik je to na nedostatnost i neadekvatnost socijalnih politika u Hrvatskoj, upozoravaju na Svjetski dan socijalne pravde Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek.

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. veljače od odluke UN-a 2008. godine, a nastao je kao podsjetnik na potrebu izgradnje pravednijeg i ravnopravnijeg svijeta, te borbe protiv nezaposlenosti, socijalne isključenosti i siromaštva. Iako u načelu viziju tog plemenitog cilja dijeli Hrvatska, praksa i iskustva onih marginaliziranih i socijalno najugroženijih, ali i većine koja pokušava preživjeti od svog rada, pokazuju drugačije.

Dodatan razlog je mjera prisilnog, besplatnog rada kojim je uvjetovana ta socijalna naknada, iako bi ona trebala biti zajamčena, kako joj i ime kaže, svima u situaciji dubokog siromaštva. Taj je rad pritom nedovoljno reguliran, a korisnici su na njemu nezaštićeni i ne poštuju im se radnička prava. Brojni stručnjaci, pučka pravobraniteljica te organizacije za ljudska prava smatraju takav rad neprihvatljivim, a Centar za mirovne studije i Centar za mir nenasilje i ljudska prava – Osijek su u prosincu 2023. Ustavnom sudu predali zahtjev za ocjenu ustavnosti mjere jer ga smatraju i protuustavnim.

Danas, na Svjetski dan socijalne pravde, važno je upitati Vladu Republike Hrvatske – je li to ta socijalna pravda kojoj kao društvo stremimo? Prisilni, besplatni rad nije mjera kojom se ona postiže, zato tražimo hitno ukidanje te štetne mjere i sustav socijalni skrbi koji se temelji na cjelovitom pristupu najranjivijima u društvu koji je podržavajući, a ne disciplinirajući.

Cijelo priopćenje nalazi se OVDJE.