Sveti Nikola je svetitelj koji je rođen u 3. stoljeću na području današnje Turske, a tadašnjeg Rimskog Carstva. Svetitelj je koji je u jednakoj mjeri voljen i slavljen na Istoku i na Zapadu. Proslavlja se 6. odnosno 19. prosinca.

Smatra se da je kao episkop sudjelovao na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine, kad se sukobio s jeretikom Arijem. Postoje mnoga svjedočanstva o njegovom zastupništvu pred Gospodom. Omiljen je svetitelj pomoraca i djece.

Nekako, za svetog Nikolu radujemo se malenim poklonima. Osobito maleni. Sveti Nikola je najveća srpska krsna slava. Smatra se da pola Srba kao svoje krsno ime proslavlja upravo svetog Nikolaja. On je zaštitnik i moje obitelji po majčinoj liniji.

Radostan je dan kad se proslavlja Nikoljdan. Uvijek pada u vrijeme Božićnog posta pa je i hrana koju za taj dan pripremamo posna. Ono što je potrebno da bi se proslavila krsna slava (nematerijalno kulturno dobro pod zaštitom UNESCO-a) su kolač (kruh), žito, vino, svijeća i tamjan.

Kruh i žito se u većini krajeva odnose u hram osveštati pa se prelome u hramu ili u kući u krugu obitelji ili u zajedništvu s gostima koji taj dan posjećuju dom koji proslavlja krsnu slavu koja se proslavlja uvijek. U svim vremenima.

Nekad su ta vremena teška, tužna i siromašna, ali svetitelj i zapaljena svijeća na taj dan nikada se ne zaboravljaju. To sjećanje prenosi se s koljena na koljeno, iz generacije u generaciju i uvijek nosi nadu da naš svetitelj čuva nas i naše domove.

Hvala Ti, Oče Nikolaju što nas čuvaš s Neba!