U župnoj crkvi u Jasenovcu u petak 8. travnja održan je središnji program Dana obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji. Molitveno-pokorničko slavlje predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević. Sudjelovali su đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, srijemski biskup Đuro Gašparović, srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina. Na slavlju je bio nazočan i pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk s đakonom Milanom Tomaševićem.

Biskup Škvorčević zamolio je Gospodina da zagovorom Isusove Majke primi našu pokoru, daruje nam obraćeno srce, udijeli mir našoj hrvatskoj domovini, te zaustavi ratna stradanja u Ukrajini.

U homiliji biskup je istaknuo: “Uvjerenje da se proizvodnjom sve sofisticiranijeg oružja može zaustaviti zlo, zabluda je, jer tako ostvarena materijalna dobit manjine povezana je s prijetnjom uništenja većine i s ugroženošću samog opstanka čovječanstva. Je li vjera mogući odgovor na navedene izazove? (…) Isus nije bio naivan kad je obznanjivao da su vjera i povjerenje u njega najvažnije pitanje s kojim je povezano ostvarivanje čovječnijeg društva bez nasilja pa i sam život vječni. Razlog da se u našem svijetu često događa suprotno leži u činjenici što mnogi ne vjeruju u navedene mogućnosti, nego u moć oružja i nasilja. Nevjera i nepovjerenje naša je nemoć, kao i kod Isusovih protivnika koji su pograbili kamenje da ga bace na njega”.

Nakon popričesne molitve svoju riječ okupljenima uputio je pakračko-slavonski episkop Jovan Čulibrk koji je podsjetio kako je istočno-slavenski knez Vladimir prije više od tisuću godina vodio svoj nevjernički narod u opsadu Carigrada. Nakon opsade, ponukan molitvama svoje bake Olge knez Vladimir poslao je misionare diljem svijeta da traže vjeru za njegov nevjernički narod i tako su bili i u Carigradu i odande se vratili ozarenih lica, govoreći da ulaskom u carigradski Hram nisu znali jesu li na nebu ili na zemlji, jer je očigledno s njima živi Bog, rekao je episkop Jovan. Istaknuo je kako je i sam knez Vladimir 988. godine nedaleko od grada Kijeva primio krštenje sa svojim narodom te postao Vasilije. Izrazio je žalost što danas tu krstionicu iz koje su izašli i Rusi i Ukrajinci gledamo kako se pretvara u “Crveno more” i to krvlju nevinih ljudi. “Takvim životom i mi postajemo isti onaj nevjernički narod kneza Vladimira kakav je bio prije krštenja, napose mi kršćani koji smo potekli iz iste krstionice i položili zavjet da ćemo slijediti Kristove riječi: “Ljubite jedni druge”, rekao je episkop.

Slijedila je procesija s Marijinim likom u kojoj su hodočasnici predvođeni biskupom Škvorčevićem uputili Isusovoj Majci svoje poklike i pjesmu, te joj na taj način iskazali odanost i ljubav. Činom predanja Isusovoj Majci požeški biskup je na koncu povjerio njezinom moćnom zagovoru sve stradale žrtve totalitarnih sustava, kao i sve žrtve rata u Ukrajini. Zahvalio je zatim svim sudionicima slavlja, osobito nadbiskupu i metropolitu Hraniću, biskupima Gašparoviću i Svalini, te svećenicima, posebice episkopu Jovanu. (Požeška biskupija / IKA / D. P.)